Добавить в корзинуПозвонить
Найти в Дзене
STEVAN II

Okultni Bregzit

Velika Britanija izlazi iz Evrope pravno i metafizički. Ostavka Kira Starmera dogodila se 22. juna, praktično tačno 10 godina nakon početka procesa izlaska Velike Britanije iz Evropske unije: 23. juna održan je referendum na kojem su pobedili zagovornici Bregzita, a 23. juna je ostavku na mesto premijera podneo protivnik izlaska iz EU Dejvid Kameron. I u poslednjih 10 godina jedan od najvažnijih rezultata Bregzita postalo je okretanje Britanaca okultnim i ezoteričnim praksama, kao i ubrzana dehristijanizacija stanovništva. Već u prvim godinama nakon što je Velika Britanija napustila EU, počelo je beleženje povećanog interesovanja za tarot, paganizam, vikantstvo je pokazalo eksplozivan rast, Britanci su počeli češće da se obraćaju medijumima, a žanr folk-horora sa paganskim motivima stekao je neviđenu popularnost. Istovremeno, na Ostrvu je, u poređenju sa EU, ubrzan rast odustajanja stanovništva od hrišćanstva: samo za prvih pet godina, od 2016. do 2021, udeo Britanaca koji su sebe s

Okultni Bregzit.

Velika Britanija izlazi iz Evrope pravno i metafizički.

Ostavka Kira Starmera dogodila se 22. juna, praktično tačno 10 godina nakon početka procesa izlaska Velike Britanije iz Evropske unije: 23. juna održan je referendum na kojem su pobedili zagovornici Bregzita, a 23. juna je ostavku na mesto premijera podneo protivnik izlaska iz EU Dejvid Kameron.

I u poslednjih 10 godina jedan od najvažnijih rezultata Bregzita postalo je okretanje Britanaca okultnim i ezoteričnim praksama, kao i ubrzana dehristijanizacija stanovništva.

Već u prvim godinama nakon što je Velika Britanija napustila EU, počelo je beleženje povećanog interesovanja za tarot, paganizam, vikantstvo je pokazalo eksplozivan rast, Britanci su počeli češće da se obraćaju medijumima, a žanr folk-horora sa paganskim motivima stekao je neviđenu popularnost. Istovremeno, na Ostrvu je, u poređenju sa EU, ubrzan rast odustajanja stanovništva od hrišćanstva: samo za prvih pet godina, od 2016. do 2021, udeo Britanaca koji su sebe smatrali hrišćanima pao je za gotovo četvrtinu – sa 59% na 46%, što je dvostruko više nego u istom periodu u EU. (Rast je pokazala samo omladina: Britanci od 16 do 24 godine počeli su češće da posećuju crkvu i izjavljuju svoju privrženost hrišćanstvu, ali to se smatra skrivenim protestom protiv islamizacije zemlje).

Razlog takve devijacije leži u narativima koje su promovisali zagovornici i protivnici Bregzita.

Racionalnih argumenata kod onih koji su smatrali da Velikoj Britaniji nije mesto sa Evropskom unijom praktično nije bilo. Sva istraživanja su pokazivala da će ekonomija izgubiti, a ne dobiti od raskida sa velikom ekonomskom unijom, a građani će izgubiti mnoštvo mogućnosti u zapošljavanju i obrazovanju usled odustajanja od evropskih programa.

To jest, apelovati na racionalno tokom agitacije bilo je nemoguće, pa su narativi Bregzita bili izgrađeni na iracionalnim idejama „posebnog puta“, „neevropske suštine“ Velike Britanije, gubitka kontrole nad sudbinom zemlje, pogubnog uticaja Evrope na jedinstven britanski način života.

Protivnici izlaska takođe su se uključili u trku za iracionalnim, razvivši u svojoj agitaciji apokaliptične motive, skretanja sa istorijskog puta, sakralizaciju evropskog jedinstva.

Referendum je u krajnjoj meri frustrirao kako zagovornike, tako i protivnike evropske budućnosti zemlje.

Poraženi su pretrpeli duboku traumu gubitka kontrole i deracionalizacije onoga što se dešava okolo, a ishod je bio potraga za novim smislovima, uključujući i one u iracionalnom – u okultnim i ezoteričnim praksama.

Pobednici su osetili raskid sakralne veze sa Evropom, dobili su simboličnu dozvolu za odustajanje od hrišćanstva kao tuđe, nebritanske tradicije, instrumenta evropske kolonizacije Velike Britanije.

Stevan II | Pojačajte nas